Aktualne radionice i najave
Sljedeća radionica sviranja dangubice održat će se krajem kolovoza i početkom rujna 2022. godine.
Osnovno o radionici sviranja dangubice
Radionica sviranja dangubice održava se u Gackom pučkom otvorenom učilištu u Otočcu krajem kolovoza i početkom rujna u trajanju od jednog ili dva tjedna. Namijenjena je svima onima koji žele naučiti osnove sviranja ovog glazbala, bez obzira jesu li početnici ili već posjeduju neko iskustvo. Radionica se odvija pod stručnim vodstvom Darka Kranjčevića, voditelja tamburaškog orkestra i odjela tambure glazbene škole, i vanjskih stručnih suradnika. Ova se radionica kontinuirano provodi od 2014. godine, a njezinu je vrijednost prepoznalo i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske s obzirom da se već četvrtu godinu za redom našla među odobrenim programima kulturno-umjetničkog amaterizma.
Kako se prijaviti?
Radi lakšeg organiziranja programa radionice svoj dolazak potrebno je ranije najaviti putem telefona, e-maila ili osobnim dolaskom u Učilište. Upute o prijavljivanju na radionicu bit će objavljene nekoliko tjedana prije njezina početka. Osim na početnoj stranici upute za prijavu dostupne su i na poveznici http://www.gpou-otocac.hr/prijave-i-upisi/.
Što je dangubica?
Samica, danguba, dangubica, kuterevka, kozarica, potpalac, razbibriga, tikvara… samo su neki od naziva tradicijskog žičanog instrumenta koji je nekoć, češće nego danas, bio pratilac lirske narodne pjesme i plesa. Praksa sviranja tog instrumenta zadržala su u pojedinim krajevima Slavonije, Baranje i Like.
Umijeće izrade solističke tambure kuterevke dio je stoljetne tradicije naselja Kuterevo gdje vrsni samouki majstori drvodjelije i danas izrađuju tu vrstu glazbala. Tradicija izrade kuterevke, kao i drugih drvenih predmeta, duboko je ukorijenjena u povijesnom razvoju naselja. Tambura kuterevka na ovim se prostorima naziva još i dangubicom, dangubom, rjeđe i kozaricom. Riječ je o četverožičanoj ličkoj tamburi kojoj je tipološki najsrodnija slavonska solistička tambura samica, a potom i tambure s dvije žice s Korduna i Banovine, iz Posavine i Istre te s otoka Krka. Upravo to umijeće uvršteno je kao nematerijalna kulturna baština u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.