U prvoj cjelini stalnog postava Muzeja Gacke izloženo je oko 300 predmeta Arheološke japodske zbirke. Izloženi predmeti pripadaju različitim vremenskim periodima, a obuhvaćaju razdoblje od srednjeg brončanog doba do srednjeg vijeka. Uglavnom su to nakit, posuđe, oruđe i oružje izrađeni od bronce, keramike, jantara, drva, stakla, staklene paste, kamena i kostiju, koji svjedoče o prvim stanovnicima Gacke, ali i drugi predmeti koji su dokaz kasnijeg naseljavanja spomenutog kraja. Tako dio izložaka čine ostaci drveta te malobrojno oruđe, posuđe i oker iz perioda od oko 13. do oko 11. st. pr. Kr. Pripadali su stočarsko-nomadskim plemenima koja prostor Gacke nastanjuju u razdoblju srednjeg (od 1600. god. pr. Kr.) i kasnog brončanog doba (od 1300. do 800. god. pr. Kr.). Pronađeni su u Bezdanjači, više od 1000 metara dugačkoj špilji smještenoj na brdu Vatinovcu kraj Vrhovina.
Njih se često naziva i Predjapodima ili Protojapodima, onima koji su prethodili formiranju prvih japodskih plemenskih zajednica koje u Gacku dolaze u 10. st. pr. Kr. O materijalnoj i duhovnoj kulturi Japoda svjedoče i vrijedni nalazi pronađeni na gradinama koje su pripadnici ovog plemena/naroda gradili na prirodnim uzvišenjima te na nekropolama, grobljima koja su podizana nedaleko gradina. Neke od najpoznatijih japodskih gradina smještene su na humcima Veliki i Mali Vital u Prozoru te humku Crkvina u Kompolju, dok o korištenju podzemnih krških oblika kao nastambi svjedoče ostaci japodske kulture pronađeni u špilji Pećini u Ličkom Lešću. Brojni primjerci ogrlica, narukvica, nanogvica, kopči, privjesaka, kapa, oglavlja i drugog nakita, zajedno s posuđem, oruđem i oružjem iz perioda od 9. do 4. st. pr. Kr. izloženi su u prvoj cjelini stalnog postava.
Japodi su bili prije svega ratari, stočari, lovci i ribolovci, no pisani izvori iz razdoblja antike govore i o njihovoj obrambenoj umješnosti, o čemu svjedoče i ostaci japodskog oružja. Nije moguće sa sigurnošću utvrditi jesu li svoje oružje Japodi u Gackoj koristili tijekom osvajačkog pohoda rimskog vojskovođe Oktavijana, kasnije prvog rimskog cara Augusta, koji je trajao od 35. do 33. god. pr. Kr. Osvojivši bez (velike) borbe japodske gradove Arupium (Veliki i Mali Vital u Prozoru) i Avendo (Crkvina u Kompolju), Rimljani Japodima nameću svoje običaje i vjerovanja, a njihov dolazak u Gacku označio je početak kraja japodske kulture. O zaživljavanju rimske kulture svjedoče ostaci mitričkih spomenika iz 2. i 3. st. u Prozoru (Oltari) i Čovićima (Rajanov grič), nastali kao potvrda štovanja rimskog boga Mitre, dok je u stalnom postavu Muzeja Gacke kao svjedočanstvo rimske prisutnosti izložen rimski ćup pronađen na mjestu nekadašnjeg Arupiuma.
O nešto novijoj povijesti, periodu srednjeg vijeka, svjedoče kameni ostaci crkve sv. Marka. Jednobrodna crkva s kvadratnim svetištem jedna je od najranijih starohrvatskih crkava Gacke i Like, a nalazila se u Podumu nedaleko Otočca. Srednjem vijeku pripadaju i arheološki nalazi pronađeni na arheološkom lokalitetu Otočac – stari grad, koji je nekoć postojao kao zidinama opasan utvrđeni grad na uzvišenju, tj. otočiću sa svih strana okruženim vodom.
