Zgrada u kojoj se danas nalazi Gacko pučko otvoreno učilište izgrađena je na prijelazu 19. i 20. st. kao zgrada općine – prvotno je bila sjedište Poglavarstva Upravne obćine Otočac, a katnica općine nadograđuje se 1902. godine. Početkom 20. st. u njoj djeluje čitaonica smještena na katu, u dvorani s pozornicom, a 1902. godine u ovoj se zgradi prikazuje i prva kinopredstava u Otočcu. Gradnja nove, velike pozornice počela je 1926. godine.
Između dva svjetska rata ona je prostor i sjedište Obrtničkog doma te mjesto održavanja stranačkih i drugih javnih skupova. Od vremena izgradnje do Drugog svjetskog rata odražava cjelokupnost građanskog, kulturnog i političkog života Otočca. U svibnju ratne 1943. godine u njoj se otvara Omladinski dom. U velikoj dvorani ove zgrade 13. lipnja 1943. godine održana je svečana sjednica Osnivačke skupštine Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske koja je 14. lipnja nastavljena drugom, radnom sjednicom na Plitvičkim jezerima.
Nakon rata slovi kao Dom kulture u kojem radi knjižnica, prikazuju se kinopredstave i u kojem se organiziraju plesne večeri i zabave. Od kraja 50-ih godina 20. st. pa do 1962. godine u zgradi djeluje Ustanova za kulturno-prosvjetni rad koja je preteča današnje ustanove za obrazovanje i kulturu u Otočcu. U Ustanovi za kulturno-prosvjetni rad tada djeluju knjižnica, omladinski klub, kino “Central”, okupljaju se članovi raznih amaterskih grupa i utemeljuju se počeci muzejske djelatnosti. Od 1962. godine u njoj djeluje Narodno sveučilište “Marko Orešković” Otočac, pravni prethodnik današnjeg Gackog pučkog otvorenog učilišta Otočac koje to ime nosi od 1997. godine.
Zgrada je masivno građena jednokatnica, objekt profane arhitekture građen u duhu historicizma. Uz manje preinake vršene dogradnjom ili rušenjem pregradnih zidova ulično pročelje i raspored prostorija ostali su neizmijenjeni te je od vremena izgradnje do danas zadržan njen reprezentativni izgled.
Prva veća adaptacija zgrade izvedena je povodom obilježavanja 45. obljetnice Prvog zasjedanja ZAVNOH-a 1988. godine kada se mijenjaju podovi, krovna i stropna konstrukcija, a stolarija popravlja uz poštovanje autentičnosti boje i oblika iz doba ZAVNOH-a. Povijesna autentičnost najdosljednije se tada poštovala u uređenju kinodvorane. Pozornica je prema sačuvanim dokumentima vraćena u stanje iz 1943. godine, kada je održano zasjedanje ZAVNOH-a. U njenom dnu, uz ostale izloške, postavljen je autentični radni stol iz tog vremena te se pozornica tog povijesnog događaja rekonstruira kao stalni muzejski postav. Prvom zasjedanju ZAVNOH-a zgrada Učilišta duguje svoje spomeničke vrijednosti: zgrada je spomenik kulture nacionalnog značaja, proglašen 1963. godine i kao Spomen-dom ZAVNOH-a od 1986. godine u vlasništvu je Sabora.
U Domovinskom ratu, u jesen 1991. godine, tenkovska granata oštećuje krovnu konstrukciju, granata je eksplodirala u kinodvorani i teško oštetila interijer i muzejski postav Prvog zasjedanja ZAVNOH-a. Napadom u rujnu 1993. godine krovna konstrukcija ponovno je oštećena i ta oštećenja saniraju se potporom i sredstvima Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske 1994. i 1995. godine. Uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Otočca između 2014. i 2019. sanirani su krov zgrade te fasada i stolarija pročelja i začelja zgrade.
