Konferencija „Nematerijalna baština kao potencijal razvoja“ održana je danas u Otočcu u Gackom pučkom otvorenom učilištu, a glavna tema ovogodišnjeg, četvrtog izdanja bili su nositelji nematerijalne kulturne baštine, pojedinci, skupine i zajednice koji baštinu čuvaju i prenose.
Nazočnima se u uvodnom dijelu obratila ravnateljica Gackog pučkog otvorenog učilišta Otočac Ana Manjerović koja je istaknula kako očuvanje nematerijalne baštine nije samo pitanje prošlosti, već pitanje našeg identiteta, sadašnjosti i budućnosti, naglasivši odgovornost institucija u osiguravanju uvjeta da se glasovi nositelja baštine čuju, da se njihova znanja poštuju i da se prostor za njihovo djelovanje proširuje. Konferenciju je otvorio gradonačelnik Otočca Goran Bukovac koji je naglasio kako je Otočac danas nacionalno središte održive baštine. Gradonačelnik Bukovac istaknuo je zadovoljstvo što su se upravo u Otočcu, gradu bogate povijesti i kulture, okupili eminentni stručnjaci kako bi otvorili nacionalno značajne teme poput opstanka tradicijskih znanja i vještina u okolnostima smanjivanja broja aktivnih nositelja te važnosti uloge nositelja.
Konferencija “Nematerijalna baština kao potencijal razvoja” okupila je šest panelista koji su temu nositelja sagledali iz različitih perspektiva, od sustava zaštite nematerijalnih kulturnih dobara i stručnog rada s nositeljima, preko iskustava folklornih društava, muzeja i zaštićenih područja do interpretacije baštine, turizma i iskustva samih nositelja.
Mladen Kuhar, voditelj Odjela za etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, govorio je o sustavu zaštite nematerijalne baštine, utvrđivanju i evidentiranju nositelja te pravima, obavezama i potpori koju nositeljima pruža Ministarstvo. Tvrtko Zebec, znanstveni savjetnik Instituta za etnologiju i folkloristiku i predsjednik Stručnog povjerenstva za utvrđivanje statusa nematerijalnih kulturnih dobara, otvorio je pitanja vitalnosti folklornih društava, stručnog vrednovanja te odnosa živih i obnovljenih baštinskih praksi. Davor Krmpotić, ravnatelj Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, predstavio je transhumancu kao UNESCO-ovu baštinu koja je tisućljećima oblikovala velebitski krajolik te govorio o njezinim ekološkim učincima, današnjim nositeljima i izazovima opstanka.
Tomislav Barhanović, kustos Muzeja Sinjske alke, govorio je o nositeljima Sinjske alke, muzealizaciji žive baštine te odnosu muzeja, zajednice i publike u situacijama kada tradicija postaje predmet muzejskog predstavljanja i interpretacije. Dragica Rogić, predsjednica Udruge Gačanka i voditeljica Folklornog ansambla dr. Ante Starčević Gospić, donijela je perspektivu nositeljice baštine koja više od dvadeset godina radi na očuvanju tradicijskih umijeća, edukaciji i terenskom istraživanju lokalne baštine. Ileana Tomljanović, interpretatorica baštine, edukacijska rehabilitatorica i poduzetnica iz Senja, proširila je panel temom komuniciranja i interpretacije baštine te uloge interpretacije u povezivanju nositelja, zajednice, publike i kulturnog turizma.
Konferencija je održana i u sklopu Dana europske baštine koji su ove godine posvećeni temi „Ugrožena baština: revitalizacija, otpornost, nove interpretacije“, pri čemu upravo nositelji imaju ključnu ulogu u očuvanju, prenošenju i prilagodbi novim okolnostima. Konferenciju je organiziralo Gacko pučko otvoreno učilište Otočac, a održana je pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske. Financijsku potporu osigurali su Grad Otočac i Turistička zajednica Ličko-senjske županije, a partneri ovogodišnje konferencije bili su Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Otočac, Turistička zajednica grada Otočca i klaste Lika Destination.
