Nematerijalna baština Gacke – predstavljene knjiga i izložba

Urednica Katarina Bušić posebno je istaknula važnost zajednica i pojedinaca koji u suvremenom hiperpovezanom svijetu žive i prakticiraju svoju tradiciju i koji su, kako to definira i Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, ključni čimbenici u očuvanju baštine – njezini sljednici, nositelji, su-stvaratelji i čuvari. Nematerijalna baština istovremeno odražava vrijednosti prošlosti, prilagođava se datostima sadašnjosti i u transgeneracijskom prijenosu vještina, izvedbi, izričaja, znanja i umijeća stremi budućnosti; ona je važan dio kulturnoga pamćenja kojim se u društvenoj mijeni osigurava kontinuitet i oblikuje kulturni identitet zajednice. Osvrnula se i na to da je kontinentalni dio Ličko-senjske županije, nekadašnje povijesno-geografske cjeline Lika, Gacka i Krbava, koji je tijekom 20. stoljeća pretrpio dosta ratnih stradanja, često određen kao ruralni, pasivni kraj dugoročno obilježen depopulacijom. Ipak, od 1990-ih naovamo zavičajni dionici u kulturi – ustanove, kulturno-umjetnička društva, udruge i pojedinci – predanim su radom uspjeli pokrenuti oživljavanje kulturnoga života sa snažnim osloncem u kulturno-povijesnom naslijeđu i tradiciji.

Autorica se osvrnula na strukturu knjige i sadržaja istaknuvši da monografija donosi pregled devet nematerijalnih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i četiri elementa nematerijalne kulture od lokalnog značaja. Predstavljeni su redom: gacki čakavski govori s područja Otočca, umijeće izrade coklji, umijeće izrade solističke tambure kuterevke, umijeće izrade bukare i suska, umijeće gradnje gacke plavi, priprema tradicijskoga ličkoga sira škripavca, umijeće izrade šindre za pokrivanje krovova, ličko prelo, glazbeni izričaj ojkanje, umijeće izrade masnice, tradicija i umijeće mlinarenja, kolijani u Gackoj i svetkovanje zaštitnika župe. Iako Registar broji i nešto više dobara koji se tiču prostora Gacke, odabrana su ona dobra koja imaju izraženiju lokalnu specifičnost, neposredniju vezu s identitetom Gacke i uporište u onima koji tu baštinu čuvaju. Za ovu knjigu korištena je postojeća literatura dopunjena nedavnim terenskim istraživanjem koje je podrazumijevalo neposredan rad s nositeljima pojedinih kulturnih dobara – udrugama, društvima i pojedincima – koji su intervjuirani i snimani. Posebnost ove knjige čine fotografije, videozapisi i zvučni zapisi, od kojih je većina nastala za potrebe ovog projekta, u suradnji s fotografima Goranom Vranićem i Hrvojem Kostelcem. Upravo multimedijalnost ovog izdanja pruža neposredniji prikaz nematerijalne baštine.

Knjige se mogu nabaviti u Učilištu, u uredima koji su izmješteni na adresu Ulica kralja Zvonimira 16.