Izgradnja
Zgrada u kojoj se danas nalazi Gacko pučko otvoreno učilište izgrađena je na prijelazu 19. i 20. stoljeća kao zgrada općine – prvotno je bila sjedište Poglavarstva Upravne obćine Otočac, a katnica općine nadograđuje se 1902. godine. Zgrada je masivno građena jednokatnica, objekt profane arhitekture građen u duhu historicizma. Uz manje preinake vršene dogradnjom ili rušenjem pregradnih zidova ulično pročelje i raspored prostorija ostali su neizmijenjeni te je od vremena izgradnje do danas zadržan njezin reprezentativni izgled.
Početkom 20. st. u zgradi djeluje čitaonica smještena na katu, u dvorani s pozornicom, a 1902. godine u ovoj se zgradi prikazuje i prva kinopredstava u Otočcu. Gradnja nove, velike pozornice počela je 1926. godine. Između dva svjetska rata zgrada je prostor i sjedište Obrtničkog doma te mjesto održavanja stranačkih i drugih javnih skupova.
Zgrada kao kulturno dobro
Od vremena izgradnje do Drugog svjetskog rata ova zgrada odražava cjelokupnost građanskog, kulturnog i političkog života Otočca. U svibnju ratne 1943. godine u njoj se otvara Omladinski dom. U velikoj dvorani ove zgrade 13. lipnja 1943. godine održana je svečana sjednica Osnivačke skupštine Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske koja je 14. lipnja nastavljena drugom, radnom sjednicom na Plitvičkim jezerima. Na četvrtom zasjedanju u Zagrebu u srpnju 1945. godine ZAVNOH je promijenio ime u Narodni sabor Hrvatske.
Zgrada je spomenik kulture nacionalnog značaja, dio je urbane kulturno-povijesne cjeline grada Otočca također upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, te je u vlasništvu Hrvatskog sabora, odnosno Republike Hrvatske.
Prve adaptacije
Prva veća adaptacija zgrade izvedena je povodom obilježavanja 45. obljetnice Prvog zasjedanja ZAVNOH-a 1988. godine kada se mijenjaju podovi, krovna i stropna konstrukcija, a stolarija popravlja uz zadržavanje autentičnosti boje i oblika. Povijesna autentičnost najdosljednije se tada poštovala u uređenju kinodvorane. Pozornica je prema sačuvanim dokumentima vraćena u stanje iz 1943. godine, kada je održano zasjedanje ZAVNOH-a. U njenom dnu, uz ostale izloške, tada je postavljen autentični radni stol iz tog vremena, a pozornica tog povijesnog događaja nekoć je bila dio stalnog muzejskog postava.
Poslijeratna obnova i recentna ulaganja
U Domovinskom ratu, u jesen 1991. godine, tenkovska granata oštećuje krovnu konstrukciju. Granata je eksplodirala u kinodvorani i teško oštetila interijer i muzejski postav. Napadom u rujnu 1993. godine krovna konstrukcija ponovno je oštećena i ta oštećenja saniraju se potporom i sredstvima Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske 1994. i 1995. godine.
Uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Otočca između 2014. i 2019. sanirani su krov zgrade te fasada i stolarija pročelja i začelja zgrade.
Ukrasi na pročelju
Pročelje ove zgrade krasi 9 identičnih ukrasa u obliku čovječjeg lica s izraženom bradom, brkovima i krunom. Nema zapisa o njihovoj simbolici, a ovakvi su arhitektonski ukrasi često korišteni u 18. i 19. stoljeću kao metafore čvrstine i postojanosti.